Kruška Nashi karakteristična je zbog svog okruglog izgleda koji podsjeća na jabuku. Nastala je križanjem autohtonih kineskih krušaka koje nisu bile poznate ostatku svijeta. Azijski imigranti donijeli su ih u SAD u 19. stoljeću, a u Europi se uzgaja tek unazad dvadesetak godina. Zemlja koja najviše u Europi ulaže u uzgoj kruške Nashi je Italija.
IZGLED
Kruška Nashi listopadno je stablo tamnosmeđe kore s razgranatim sustavom korijenja koje može narasti do 20 metara u visinu, a krošnja može biti 10 metara široka. Listovi su tamnozelene boje, ovalnog oblika. Svijetlog su naličja, a na sebi imaju žute točkice. Cvjetovi su joj bijele boje.
Plod je okrugao i nalik jabuci, veličine oko 4 cm. Prekriven je tvrdom i hrapavom kožicom, a na sebi ima svijetle točkice.
SORTE
Kruška Nashi nastala je križanjem autohtonih kineskih sorti, a njezinim razvojem došlo je do nastanka nekoliko sorti koje su različite po karakteristikama. Kod kruške Nashi postoje japanske i kineske sorte, a na našim prostorima prevladavaju japanske sorte.
Najpoznatije među njima su: hrskava kruška (Tsu-li), snježni cvijet (Xue-hua), svježi užitak (Shinko), dug život (Chojuro), obilnost (Hosui) i hladna voda (Shinsui)
SADNJA I ODRŽAVANJE
Kruška Nashi za sadnju na našim prostorima postala je zanimljiva tek posljednjih godina.
Voli topliju klimu pa je idealno vrijeme za sadnju proljeće, ali u kontroliranim uvjetima može se saditi i ranije.
Najčešći način sadnje je iz sadnice. Kruška Nashi daje plod već u prvoj ili drugoj godini sadnje, stoga je sadnja iz sadnice najbrži i najsigurniji način sadnje. Jama se kopa ovisno o veličini sadnice, a prilikom sadnje treba paziti da se ne ošteti korijenje. Sadnicu nakon sadnje treba učvrstiti kolcem.
Kruška Nashi voli osunčana mjesta, a prilikom sadnje treba voditi računa o tome da razmak u redu bude između 3 i 4 metra, a između redova od 4 do 6 metara.
Nije posebno zahtjevna u vezi tla, ali pretežno voli humusna tla bogata mineralima i hranjivim tvarima. Također ne voli veliku količinu oborina, posebno ako se zadržavaju na mjestu njezine sadnje.
Voli topliju i vlažnu klimu, ali je otporna i na blage zime.
Kruška Nashi ne voli druge kruške i jabuke te ju treba saditi dalje od njih. Smetaju joj crnogorična stabla, a najviše voli blizinu drugih azijskih voćaka kao što su jabuka kaki. Jabuku kaki također možeš pronaći u Vrtnom centru Tony.
Kruška Nashi zalijevat se treba prvih 5 godina i to samo kada je zemlja oko biljke suha. Zalijevati se trebaju i starije biljke ako je nastupilo dvotjedno razdoblje bez kiše.
Gnoji se stajskim gnojem prilikom sadnje, a u proljeće se može gnojiti i tekućim gnojivom na bazi dušika. Razna gnojiva možeš pronaći u Vrtnom centru Tony.
Održavanje nasada uključuje prorjeđivanje plodova, kosidbu i oblaganje tla. Raste brže od obične kruške te se mora često orezivati. Najčešće se orezuje u proljeće i ostavljaju se središnje grane koje tvore kostur biljke. Orezuju se jednogodišnje bolesne ili suhe grane, koje se spaljuju kako se bolest ne bi dalje širila. Također, grane koje donose plod mogu se savijati oko žica kako bi se lakše usmjerio rast i olakšala berba. Sav potreban asortiman za rezidbu pronaći ćeš u Vrtnom centru Tony.
Plodovi se najčešće pojavljuju na dvogodišnjim, a rjeđe na trogodišnjim voćkama. Plodovi dozrijevaju krajem kolovoza, a beru se kada su potpuno zreli.
BOLESTI I ŠTETNICI
Bolesti koje napadaju krušku Nashi su bakterijska palež i siva pjegavost. Kod bakterijske paleži dijelovi biljke pocrne i osuše se. Kod sive pjegavosti radi se o bakteriji koja se širi za vrijeme vlažnog vremena te nastaju sive pjege na lišću koje onda opada.
Štetnici koji napadaju kruški Nashi su ose, uši i kruškina buha. Zbog bolesti i štetnika krušku Nashi treba na vrijeme tretirati. Sve potrebno za zaštitu biljaka možeš pronaći u Vrtnom centru Tony.
ZANIMLJIVOSTI
Kruška Nashi se najčešće jede sirova, oguljena i kao dodatak voćnim salatama ili kao samostalan prilog. Sadrži 50% manje glukoze od krušaka, pa se konzumacija preporučuje dijabetičarima. Poznato je da kruška Nashi dobro utječe na alkohol, pa pomaže kod mamurluka. Trgovcima je zanimljiva zbog mogućnosti dužeg stajanja.